HRVATSKA NAPALA SRBIJU ZBOG NEVEROVATNE STVARI

0
114

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman izjavio je danas da inicijativa uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u Subotici „nije u duhu dobrosusedskih odnosa“ i pozvao nadležne u Beogradu da preispitaju takvu odluku.

Odbornici Skupštine Grada Subotice usvojili su danas, uz protivljenje predstavnika DSHV-a, Odluku o pristupanju promeni Statuta Grada, čime je pokrenuta procedura uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu na teritoriji ovog grada.

Toj se inicijativi oštro protive Demokratska stranka Hrvata Vojvodine (DSHV), Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a prema stavu hrvatskoga ambasador u Srbiji Hidajeta Biščevića, predlog je zakonski i pravno neutemeljen, javlja agencija Hina.

Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova uputilo je u utorak i protestnu notu Ministarstvu spoljnih poslova Srbije preko hrvatskog ambasadora u Beogradu.

– Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička grupa i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata – rekao je Grlić Radman novinarima nakon sednice vlade.

MVEP je, prenosi agencija, u protestnoj noti u utorak naveo da „pokretanje takvih inicijativa ne doprinosi daljnjem unapređenju i jačanju bilateralnih odnosa između dveju država, a to nije niti u skladu niti u duhu standarda EU niti dobrosusedskih odnosa“.

Time bi, dodaje se, bile prekršene obveze iz bilateralnih i međunarodnih sporazuma o pravima manjina, istakao je Grlić Radman.

MVEP je pozvao nadležna tela Srbije da preispitaju svoju odluku, a Grlić Radman se u sredu čuo i sa šefom srpske diplomacije Nikolom Selakovićem i rekao da će se ponovno čuti verovatno već sutra.

Prema zakonu o službenoj upotrebi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu upotrebu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriji jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini tek nešto više od devet posto, piše Hina, a prenosi Tanjug.

Intermagazin