Zašto su „patriote“ u strahu od popisa: Većina se izjašnjavala kao „Crnogorci“ da bi izbjegli posljedice aparthejda u kome su živjeli oni koji su se deklarisali kao Srbi

0
88

Zašto se „patriote“ plaše popisa, nakon promjene vlasti na izborima 30. avgusta? Zbog čega se pojavljuju brojne inicijative da se popis odloži, da li na taj način prosto priznaju da identitet koji je kreiran u toku Đukanovićevog režima, i to nakon njegovog salta nacionalnog, može „preko noći“ da se „zamijeni“. O čemu govorimo, ako identitet zavisi od aktuelne vlasti…

Popis stanovništva Crne Gore treba da se održi tokom 2021. godine. Iako su čini se do 30. avgusta jedva čekali popis, određene strukture odlazećeg sistema, čini se da se plaše popisa 2021. godine.

Zašto se „patriote“ plaše popisa, nakon promjene vlasti na izborima 30. avgusta? Zbog čega se pojavljuju brojne inicijative da se popis odloži, da li na taj način prosto priznaju da identitet koji je kreiran u toku Đukanovićevog režima, i to nakon njegovog salta nacionalnog, može „preko noći“ da se „zamijeni“. O čemu govorimo, ako identitet zavisi od aktuelne vlasti…

Za IN4S na ove teme govorili su protojerej-stavrofor dr Darko R. Đogo, vanredni profesor PBF Svetog Vasilija Ostroškog Univerziteta u Istočnom Sarajevu i istoričari dr Aleksandar Raković i Vladimir Dobrosavljević.

o. Darko Đogo: Srpski identitet je za razliku od neomontenegrinskog, novocrnogorskog – sadržinski identitet

Odgovor na pitanje „zašto se kvazi-patriotske organizacije boje Popisa“ ujedno je jednostavan i složen, pa mi dopustite da dam oba odgovora, kazao je o. Darko Đogo.

„Jednostavniji odgovor je sljedeći: ljudi su svjesni toga da je ubjedljivo najveći broj ljudi koji su se deklarisali kao „Crnogorci“ to činio da bi izbjegao posljedice aparthejda u kome su živjeli oni koji su se deklarisali kao Srbi“, kazao je on, podsjetivši na konkretne podatke koje je opet nedavno iznio glavni urednik IN4S, Gojko Raičević a koji jasno govore da aparthejd, na žalost, nije pretežak izraz.

Kako je jasno da su politička struktura i politička moć koje su činile osnovu tog pritiska, smijenjeni sa pozicije sa koje su mogle da vrše tu vrstu pritiska, jasno je da je ljude kojima je bilo interesno, bilo intimno stalo do projekta anti-srpske Crne Gore strah zbog debakla takvog projekta. Imajući u vidu da su to ljudi koji samo razumiju binran kod (vlast-moć-privilegije- pritisak nasuprot opozicije-aparthejda, kojima su izlagali srpski korpus), njih je sada strah da će se Crna Gora odjednom pretvoriti u isto ono što su oni od nje učinili, samo sa srpskim predznakom.

o. Darko Đogo, foto: Mitropolija

Ali srpski identitet je, kako kaže o. Darko Đogo, za razliku do tog neomontenegrinskog, novocrnogorskog – sadržinski identitet. Vi ne morate nikoga da mrzite da biste bili Srbin (štaviše, upravo ne smijete, po jevanđeoskoj zapovijesti, da mrzite bilo koga samo zato da biste bili Srbin). Dakle, iskazivanje srpskog identiteta neće biti plod nekavog antipoda bilo kome, već slobodno, voljno, sadržinsko iskazivanje svoga porijekla, tradicije, načela. Zato vjerujem da Srbima u Crnoj Gori najviše odgovara sasvim slobodan popis. Do koga će, nadam se, i doći.

To je jedan, uslovno rečeno jednostavniji odgovor, naznačio je o. Darko, i potom dao i malo složeniji.

Onaj složeniji bih započeo kao dopunu ovog jednostavnijeg (dakle, sve što rekosmo mislim da stoji). Čini se da je u pitanju i jedno neprijatno iznenađenje rezultatima višedecenisjkog pritiska, razočarenje koliko se malo, ipak, postiglo. Volio bih da griješim, ali mislim da će saradnici na sprječavanju popisa u isto vrijeme biti i stara struktura, ona odlazeća, koja je na kraju ideološki igrala na kartu anti-srpstva, ali i dijelovi tzv. „građanske Crne Gore“ čije su ideološke osnove i taktički ciljevi ponešto drugačiji, ali ništa manje opasni. Naime, dok je stari sistem otvoreno igrao na kartu laži, falsifikata, ucjena, dok su usvojili potpuno na tumbe okrenutu verziju istorije govoreći o „posrbljivanju Crne Gore“ i „srpskim vojnicima koji su htjeli da pale „kosti“ Svetog Vasilija“, mislim da će tzv „građanska Crna Gora“ takođe htjeti da obuzda srpski element nadajući se da će sa vremenom uspjeti da ga sasvim neutrališe i istopi. Iako je njena retorika nešto blaža i nije toliko brutalno agresivna, građanska Crna Gora će takođe nastojati da za svoje potrebe zloupotrijebi sjećanje na 19.vjekovnu državotvornost srpske Crne Gore kako bi pacifikovala svijest koju je aparthejd kod mnogih probudio – a to je ona da u hijerarhiji identiteta zavičajni identitet Crne Gore nikako ne može biti zamjena za širi, narodni i nacionalni identitet Srba. Građanska Crna Gora bi – poput stare strukture – da od Crne Gore napravi jedan autonoman prostor kako bi sada jedan oblik kartelskog suverenizma zamijenila drugim i jednu strukturu drugom (svojom). Što se tiče političke moći – to je njihovo legitimno pravo, kao što je legitimno pravo svakog Srbina da ne pristane na takve postavke stvari. Dakle, mislim da će jedan dio opozicije prema popisu dolaziti i od onih struktura koje smatraju da će građanistički koncept „Crna Gora iznad svega“ sa vremenom naći načina da bude prihvaćen i kod jednog dijela tradicionalnog srpskog stanovništva koje i dalje njeguje bilo zelenaško, bilo srbokomunističko gledište na Crnu Goru kao „drugu srpsku samodovoljnu državu“.

Ipak, nadam se i vjerujem da su vremena brutalnog nametanja bilo falsifikovane istorije bilo „političke korektnosti“ građanističkog tipa iza nas. Slobodna Crna Gora – a takvoj težimo – jeste ona u kojoj je svako vlastan da slobodno kaže ko je i šta je, zaključio je o. Darko Đogo.

Raković: Jedina istorijska nacija u Crnoj Gori, stvorena u slojevima vremena, je srpska nacija

Nije mi poznato da postoji bilo koja druga nacija na svetu, osim crnogorske nacije, za koju se mogu utvrditi dan, sat, minut i sekund stvaranja osnova nacionalnog identiteta. Reč je, dakle, o ideološkom konstruktu bez čvrste identitetske osnove. Zapravo, crnogorska nacija nema nikakav sadržaj, kazao je istoričar dr Aleksandar Raković.

S tim u vezi, ističe on, crnogorska nacija se najčešće i vezuje za totalitarne ideologije koje su sputavale slobodno izjašnjavanje građana. Što je izjašnjavanje građana slobodnije, to je sve veći i veći povratak građana srpskom nacionalnom idetitetu Crne Gore. Jedina istorijska nacija u Crnoj Gori, stvorena u slojevima vremena, je srpska nacija.

„Pad s vlasti Demokratske partije socijalista, a s njom i pravaško-frankovačke politike rasrbljavanja Crne Gore, dovešće sigurno do povećanja broja Srba u Crnoj Gori na popisu 2021. godine. Već urađena ispitivanja u Crnoj Gori od strane jedne agencije iz Beograda ukazuju da je procenat Srba u Crnoj Gori u ovom momentu na 36% ukupnog stanovništva Crne Gore“, naglasio je Raković.

Pored toga, kako je kazao, prva ispitivanja i projekcije agencije koja je bliska odlazećem crnogorskom režimu ukazuju da će do popisa 2021. broj Srba iznositi 40% izjašnjenih u Crnoj Gori, a da će oko 55% građana Crne Gore odabrati srpski maternji jezik.

Srpski identitet bi, dakle, posle popisa 2021. trebalo da bude većinski u Crnoj Gori. Srbi po narodnosti relativna većina, a Srbi prema jeziku apsolutna većina. Verujem da će srpska narodnost i premašiti 40% ukupne populacije Crne Gore.

Crnogorska nacija će brojčano i tada pa i nadalje opadati. Gubitkom vlasti i poluga represije okončan je sistem identitetske prinude. Ne treba imati nikakvu bojazan da se o tome slobodno govori u javnosti, ustvrdio je Raković.

Dobrosavljević: Oni koji iz istorije ništa ne nauče, biće osuđeni da je ponavljaju

Padom režima DPS, čitave klijentelističke strukture, koje su decenijama bile neizlečivo zavisne od njihove finansijsko-medijske podrške, upale su u paranoičan strah za sopstvenu egzistenciju, ocijenio je istoričar Vladimir Dobrosavljević.

Svesni, po njegovim riječima, kako se neizbežno približava vreme, u kojem će svoje lične, ali i timske sposobnosti morati da valorizuju na slobodnom tržistu ideja i individualnih potencijala, bez grantova i pomoći vlasti, a što je za njih najstrašniji mogući košmar, jer čitav svoj javni život funkcionišu kao parapolitičke strukture sa posebnim potrebama, očajnički pokušavaju da pronađu razloge i teme kojim bi nekako odložili svoje uzaludno bitisanje.

Iz tih razloga ovih dana je otvorena jedna potpuno izlišna tema, u odnosu na sve izazove pred kojima se nalazi crnogorsko društvo i buduća Vlada, a to je pitanje odlaganja popisa stanovništva, koje bi u zakonskom roku, trebalo da se održi tokom proleća 2021. godine, navodi Dobrosavljević.

Vladimir Dobrosavljević

„Naravno, da je kojim slučajem, ostala vlast DPS, sa svim svojim mehanizmima pritisaka i ucena, kroz zloupotrebe državnih resursa, a sa ciljem identitetskog inženjeringa kako bi se stvorio etnički konstrukt koji nije utemeljen u istorijskoj tradiciji CG, ovako nešto ne bi postojalo kao tema“, naglasio je Dobrosavljević i dodao:

Tada bi bio očekivan kontinuitet sa necivilizovanom praksom za modern evropske države u 21. veku, da se kroz majorizaciju i asimilaciju, nastavi tretiranje srpske nacionalne zajednice kao biomase koja treba da posluži stvarnju nekog artificijelnog identiteta.

Međutim, kako je istakao, sve je to poremetilo osvajanje slobode od strane većine crnogorskih građana, i najava, da će se u buduće, sva najbitnija društvena pitanja, rešavati u skladu sa najvišim dometima demokratskih standarda. Nenaviknuti da budu slobodni, ovi doskorašnji zavisnici od donacija iz državnog budžeta i javnih fondova, te bespogovorni sledbenici autoritarne vlasti, ostali su konsternirani od mogućnosti da i u CG svako iskaže ono što jeste, bez ikakvog pritiska, pa da ona postane prava građanska država sa harmoničnim suživotom svih tradicionalnih etničkih, konfesionalnih i lingvističkih grupa.

Otud njihovi apeli najvažnijim adresama u međunarodnoj zajednici, da budućoj Vladi isporuče zahtev za odlaganje dolazećeg popisa. Bez imalo osećaja neprijatnosti, oni priznaju da bi u ambijentu političkih I medijskih sloboda, mogao da se poveća broj građana koji sebe identifikuju kao Srbi, jasno pokazujući sav mrak svojih šovinističkih uverenja.

Zapanjujuće je, kako naglašava, potpuno odsustvo svesti, kod zagovornika ovakvih maštarija, koliko su ovakvi retrogradni stavovi, vekovima udaljeni od glavnih tokova savremene evropske civilizacije, a na koju deklarativno vole da se pozivaju i od nje traže pomoć.

Vlastiti identitet se ne može emancipovati i afirmisati na negaciji nečijeg drugog. Naprotiv, to samo govori o nesigurnosti i neutemeljenosti istog. Kao da njegove apologete teže, obuzeti primalnim strahovima, da kod svojih bližnjih ponište sve ono što ih podseća na zajedničko izvorište, od koga toliko panično beže. Posebno razočarava, nakon svega, njihovo neprepoznavanje promena geopolitičkih paradigmi, ocjenjuje.

Ostajući zarobljenici narativa o Srbama kao remetilačkom faktoru na prostoru Jugoistočne Evrope, koji je bio dominantan pre više od dve decenije, oni žele da veruju, kako je međunarodna zajednica i dalje spremna da toleriše svaku bestijalnost provincijalnih šovinista prema njima. Tužno je koliko ništa nisu shvatili iz lekcije o procesima I događajima, koji su bili neposredno vezani za izbore u CG 30. avgusta 2020. Oni koji iz istorije ništa ne nauče, biće osuđeni da je ponavljaju, zaključio je Dobrosavljević.

IN4S