Izvještaj EK o Crnoj Gori: Problematično pravosuđe, zloupotreba državnih resursa; bez napretka i u slobodi izražavanja

0
60

I dalje ostaje zabrinutost zbog uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog Javnog emitera RTCG. Medijska scena je i dalje visoko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi.

Novi parlament treba da nastoji da pronađe široki međustranački i društveni konsenzus i da u praksi pokaže svoju posvećenost crnogorskom programu reformi EU, što je od vitalnog značaja za napredak zemlje na njenom putu ka EU, kao i da se uključi u transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o primjeni preporuka OEBS-a/ODIHR-a, navodi se u izvještaju o napretku Crne Gore, prenosi portal RTCG.

Ističe se da je određeni napredak postignut u oblasti osnovih prava, te da Crna Gora ima određeni nivo spremnosti u borbi protiv organizovanog kriminala.

Izvještajni period, kao se navodi, obilježile su tenzije i nepovjerenje između političkih aktera i nizak nivo povjerenja u izborni okvir. Zbog pandemije COVID-19, parlament nije bio aktivan u prvim mjesecima 2020. godine, a potom je raspušten zbog parlamentarnih izbora 30. avgusta.

Kampanja mirna, uprkos oštrim tonovima

Kampanja je, kako se ocjenjuje, bila mirna uprkos čestim tonovima sukoba, a politički akteri su mogli da prenesu svoje poruke. U izvještaju se navode i ocjene OEBS-a koji je izrazio niz zabrinutosti u vezi sa neprimjerenom prednošću vladajuće stranke i neuravnoteženim izveštavanjem u medijima, prenosi portal RTCG.

Aktivno i konstruktivno učešće svih strana potrebno je da bi se poboljšala parlamentarna odgovornost, nadzor izvršne vlasti, demokratska kontrola, bolji kvalitet zakonodavstva i omogućila imenovanja na ključne funkcije.

Glasanje

U izvještaju se napominje da u 2019. i prvoj polovini 2020. parlament nije mogao da obezbijedi potrebnu 2/3 većinu za važna imenovanja sudija i stoga se ključne funkcije pravosudnog sistema ispunjavaju na osnovu vršioca dužnosti.

Mandat vrhovnog državnog tužioca istekao je u oktobru 2019. godine i ostaje da se imenuje njegov nasljednik.

Ističe se da nije bilo novih pomaka u političkom i pravosudnom praćenju navodne zloupotrebe javnih sredstava u partijske političke svrhe koja se dogodila 2012. godine („Afera Snimak“). U vezi sa „aferom Koverta“ iz januara 2019. godine, podignute su optužnice za pranje novca protiv dva optužena. « Ovi slučajevi zahtijevaju kredibilan, nezavisan i efikasan institucionalni odgovor », ističe se u izvještaju.

Migo, koverta
Duško Knežević, Slavoljub Stijepović, Milo Đukanović

Ograničen napredak u oblasti pravosuđa

Kada je riječ o primjeni pravnih tekovina EU i standarda u oblasti pravosuđa postignut je ograničen napredak. Izazovi, kako se ocjenjuje ostaju, posebno u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa.

Odluka Sudskog savjeta o ponovnom imenovanju sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednika Vrhovnog suda, na najmanje treći mandat, izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog tumačenja Pisma Sudskog saveta i duha ustavnog i zakonskog okvira, koji ograničava ta imenovanja na najviše dva mandata kako bi se spriječila prevelika koncentracija vlasti u pravosuđu“, navodi se u izvajštaju, prenosi portal RTCG.

To, kako se ističe, nije u skladu sa GRECO preporukama o nezavisnosti sudstva, koje se očekuje da Crna Gora ispoštuje, kako ne bi poništila ranija dostignuća u reformi pravosuđa.

Zabrinjavaju vjerski motivisani napadi

U pogledu osnovnih prava, Crna Gora je postigla određeni napredak, ističe se u izvještaju. Zakonodavni i institucionalni okvir u oblasti osnovnih prava sada je uglavnom uspostavljen.

Podsjeća se da je u julu Parlament donio zakon o životnom partnerstvu istopolnih parova, čime je Crna Gora postala prva država u regionu koja je regulisala status istopolnih zajednica. Osnaženi su kapaciteti institucija za ljudska prava i Ministarstva za ljudska i manjinska prava, a povjerenje u kancelariju Ombudsmana se povećava. Međutim, važni izazovi ostaju u obezbjeđivanju efikasne primjene nacionalnog zakonodavstva o ljudskim pravima.

Izveštaji o prekomjernoj upotrebi sile u policiji i navodi o mučenju zahtevaju brze i efikasne istrage. „Etnički i vjerski motivisani napadi u kontekstu izbora u avgustu 2020. godine ozbiljno zabrinjavaju. Potrebni su dalji napori da se ljudska prava integrišu u sva područja rada, javne politike i sektore„, ističe se u izvještaju.

Ranjive grupe, uključujući Rome i Egipćane, i osobe sa invaliditetom i dalje se suočavaju sa više vrsta diskriminacije i poteškoća u sprovođenju svojih prava u upravnim i sudskim postupcima. Rodno zasnovano nasilje i nasilje nad djecom i dalje predstavljaju pitanja koja ozbiljno zabrinjavaju.

Napredak u borbi protiv kriminala

Crna Gora ima određeni nivo spremnosti/umjereno je pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala. Kako se navodi, postignut je određeni napredak, uključujući i adresiranje prošlogodišnjih preporuka, posebno u pogledu stvaranja centralizovanog registra bankovnih računa, jačih kapaciteta i profesionalnosti policije i povećanog broja tekućih postupaka o oduzimanju imovine, prenosi portal RTCG.

Utvrđeni su početni dosijei istraga trgovine ljudima i pranja novca. Međutim, Crna Gora i dalje treba da se pozabavi nekim osnovnim i sistemskim nedostacima u svom krivičnopravnom sistemu, uključujući način na koji se predmeti organizovanog kriminala vode na sudovima.

Nije postignut napredak u slobodi izražavanja

I pored napretka u medijskom zakonodavstvu, on je ostao u sjenci hapšenja i postupaka protiv urednika on-line portala i građana zbog sadržaja koji su postavili ili dijelili on-line tokom 2020, ocijenjeno je u izvještaju.

Važni stari slučajevi napada ostaju neriješeni, uključujući ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnih novina Dan 2004. i napad na istraživačkog novinara 2018. godine.

Ilustracija

I dalje ostaje zabrinutost zbog uredničke nezavisnosti i profesionalnih standarda nacionalnog Javnog emitera RTCG. Medijska scena je i dalje visoko polarizovana, a mehanizmi samoregulacije i dalje slabi. Rastući obim dezinformacija širom regiona dalje je polarizovao društvo nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovesti i tokom izborne kampanje.

Ekonomija: Crna Gora postigla određeni napredak

Što se tiče ekonomskih kriterijuma, Crna Gora je postigla određeni napredak i umjereno se pripremila za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije.

Zbog nižeg rasta investicija ekonomija je usporila na održiviji tempo u 2019. Izvoz, posebno usluga, rastao je, ali nedovoljno da bi obuzdao veliki deficit tekućeg računa – navedeno je u izvještaju.

Uslovi na tržištu rada su se poboljšali, ali stopa nezaposlenosti i dalje ostaje visoka, posebno među ženama, mladima, Romima i niskokvalifikovanim ljudima“.

Saradnja

U pogledu dobrih susjedskih odnosa i regionalne saradnje Gora je, kako ističu, ostala konstruktivno posvećena bilateralnim odnosima sa drugim zemljama proširenja i susjednim državama članicama EU.

„Bilateralni odnosi sa Srbijom bili su obilježeni tenzijama“, navedeno je u dokumentu.

Upravljanje

Što se tiče upravljanja, postoji, kako su rekli iz EK, potreba za jačanjem transparentnosti, učešća zainteresovanih strana i vladine sposobnosti za sprovođenje reformi.

„Praćenje kvaliteta strateških dokumenata od Vladinog generalnog sekretarijata postalo je strukturirano i sistemsko. Vladina politika prema stanovima ili kreditima koje finansira država pod povoljnim uslovima izazvala je zabrinutost zbog efikasnosti nacionalnog sistema provera i ravnoteže. Učešće zainteresovanih strana u pristupnom i zakonodavnom procesu ostaje da se poboljša“, istaknuto je u izvještaju.

Crna Gora je, kako je napisano, umjereno spremna za reformu javne uprave.

IN4S