N. BABIĆ: Na Volstritu se ne topi samo kapital, već i američka hegemonija

0
96
Photo by Pixabay from Pexels

Američke dionice su juče pale ispod psihološke granice od 20 000 bodova i tako su izbrisale dobitke od utorka. Prema službenoj verziji je razlog „panika ulagača zbog koronavirusa“, iako se pad industrijske proizvodnje bilježi od ljeta prošle godine i ovo je logičan slijed događaja koji bi se dogodio i bez epidemije zato što su berze prije ili kasnije morale pokrenuti proces „korekcije“, a ovo je najpogodniji trenutak za to. No o tome smo već pisali u više navrata i nećemo se ponavljati.

Kako prenosi Biznis insajder juče su cijene dionica oštro pale, pri čemu je Dau Džons indeks, prvi put od početka 2017. godine, zaronio ispod nivoa od 20 000 bodova, što znači ni da mjere koje je preduzeo FED, kao otkup dionica američkog ministarstva finansija i ubrizgavanje stotine i hiljade milijardi dolara na Volstrit, nisu dale rezultate. Dau Džons potonuo je 1 338 bodova ili 6,3 odsto i jučerašnja prodaja je zaustavljena s indeksom od 19 898 bodova, dok je S&P 500 pao za 5,18 odsto, na 2 398 bodova, a Nasdak indeks je pao 4,73 odsto i zaustavio se na 6 989 bodova. Dau Džons indeks je ovim potonućem izgubio gotovo sve dobitke od kada je Donald Tramp prisegnuo za američkog predsjednika.

NEMA NOVCA ZA OBIČNE AMERIKANCE
Bijela kuća je poručila da radi na planu podrške privredi vrijednom 1000 milijardi dolara, pri čemu bi svaki Amerikanac mogao dobiti ček od 1 000 dolara. Predsjednik Donald Tramp zatražio je u srijedu od Kongresa da odobri 500 milijardi dolara za gotovinske isplate poreskim obveznicima, kao i 50 milijardi dolara zajmova za pomoć vazduhoplovnim kompanijama. Ove najavljene mjere su na nekoliko sati popravile situaciju, a onda je iz Kongresa stigla vijest kako će milioni američkih građana ostati će bez pomoći „jer njihove situacije nisu obuhvaćene Zakonom o sprječavanju širenja koronavirusa u porodicama“, prenosi internet portal Majkrosoft njuz. Iz tog razloga će mnogi, čak i nakon što osjete simptome bolesti, ići na posao, bojeći se gubitka novca. Naravno, radi prevencije se pacijentima savjetuje da ostanu kod kuće, ali nisu svi spremni poštovati ovo jednostavno pravilo.

Pored svega, škole i vrtići su zatvoreni u cijeloj zemlji, pa mnogi roditelji uzimaju slobodan dan i brinu o svojoj djeci. Međutim, ti ljudi nemaju finansijsku podršku i niko ih neće plaćati za vrijeme odsustva s posla. Kongres je pokušao ispraviti ovu nepravdu kroz Zakon o zaštiti porodica od koronavirusa, koji je trebao pomoći radnicima širom zemlje da se brinu za sebe i svoje najmilije u doba nacionalne krize. Ali nakon izmjena koje su u ponedjeljak uložili republikanci, prijedlog zakona možda neće uticati na milione Amerikanaca koji rade u malim preduzećima. Amandmanima je ograničen i plaćen roditeljski dodatak za roditelje koji svoju djecu ne mogu poslati u školu jer su zatvorene. Uopšteno, prijedlog zakona, za koji se očekuje da će biti usvojen u Senatu, može riješiti neke očite probleme s američkom socijalnom zaštitom, ali će istovremeno milioni građana Sjedinjenih Država ostati bez pomoći, jer njihove situacije u zakonu nisu uzete u obzir.

Prema službenim podacima, gotovo 200 zemalja u svijetu svojim radnicima jamči plaćena bolovanja. Kao što za Voks ističe Dilan Skot, to se smatra uobičajenom praksom koja se temelji na solidarnosti i pravednosti i ljudi ne bi trebali izgubiti posao ili prihode samo zato što su se razboljeli. Ali Sjedinjene Države nisu među tih 200 zemalja i veliki postotak američkih radnika nema plaćeni dodatak. Na primjer, samo 27 odsto onih s najnižim platama u zemlji ima pravo na plaćeno bolovanje.

AMERIČKA PRIVREDA PRED RECESIJOM
Ova mala digresija s odlukom Kongresa nas vodi u sada već neminovnost recesije, a kako će se to odraziti na globalnu privredu, to tek treba vidjeti. U svakom slučaju, svima predstoje teška vremena, ali ovaj put s razlikom da privatni ulagači ni druge zemlje u svijetu ne žele kupovati američke državne obveznice i sada ih je prisiljen kupovati FED. Kao što smo objasnili, mehanizam stvaranja enormnog duga je stao i teško će ga iko pokrenuti.

U jednoj od najpesimističnijih prognoza analitičari Džej pi Morgana procjenjuju da bi američki BDP u ovom tromjesečju mogao pasti za četiri, a u idućem za 14 odsto. Prema procjenama te banke, u cijeloj ovoj godini najveća svjetska privreda pašće za 1,5 odsto. „Tržište reaguje na strah i nesigurnost. Očekujemo da će se takvo trgovanje nastaviti dok cijene dionica ne dotaknu dno, a dno će se dotaći kada bude zaustavljeno širenje virusa i kada će ekonomske štete od virusa biti limitirane”, kaže Nela Ričardson, analitičarka u kompaniji Edvard Džouns, koja pripada grupi onih koji sve pripisuju koronavirusu. Gubici na berzi nastaju zbog zabrinutosti da povećane mjere podsticaja iz Bijele kuće i dodatne hitne akcije Federalnih rezervi neće biti dovoljne da nadoknade ekonomsku štetu od epidemije.

Osim toga, na tržištima je nafta pala na najniže cijene u proteklih 18 godina. Ključni je razlog rat koji je tiho pripremila i protiv američke industrije škriljca pokrenula Rusija. Juče je Vladimir Putin naložio da se radnicima u naftnom sektoru, ali i svima drugima koji su pogođeni privremenim mjerama štete isplate iz Fonda nacionalnog bogatstva koji je Rusija punila viškom prihoda od nafte, kopirajući u određenom smislu Norvešku i njen takav fond. U tom fondu, bez rezervi Banke Rusije, ima rezervi vrijednih oko 125 milijardi dolara, što je dovoljno za najmanje četiri godine teškog naftnog rata, a prema nekim prognozama za razdoblje od šest do 10 godina, cijena nafte od 20 do 25 dolara po barelu. Ovaj udarac je udario u same temelje Volstrita, koji je tri tjedna zaredom u „crvenom“.

TRAMP I FED VATRU NA VOLSTRITU GASE BENZINOM
U utorak su američke berze bile blago porasle, što u pozadini opšteg pada od 30 odsto može biti ohrabrujući faktor, ali taj je rast bio privremen. Industrijski prosjek Dau Džons porastao je u utorak 5,2 odsto za više od 1 000 bodova, dok je S&P 500 skočio skoro šest odsto, a Nasdak kompozit 6,2 odsto. Dau Džons je onda u trenutku pao ispod 20 000, prvi put od februara 2017., čime je i zatvorena prodaja.

Šta se dogodilo? Sve je kao i obično. Dionice su porasle nakon izvještaja Dau Džonsa, citirajući portparola Bijele kuće, koji je rekao da se Trampova administracija zalaže za paket fiskalnih podsticaja u iznosu do 1 000 milijardi dolara u pokušaju ublažavanja ekonomskog uticaja pandemije koronavirusa. Dakle, Tramp je spreman uliti u privreda zemlje 1000 milijardi, a ovaj paket uključuje do 550 milijardi dolara direktnih plaćanja ili smanjenja poreza za pojedince, do 300 milijardi dolara zajma za mala preduzeća, do 100 milijardi dolara pomoći za vazduhoplovne kompanije i industrije i eventualno 250 milijardi dolara direktnih isplata potrebnih Amerikancima, prenosi Volstrit džornal.

Zapravo, možemo govoriti o početku programa QE-5, ali ovdje treba pojasniti nekoliko zanimljivih stvari. Prvo, sama veličina „podrške“ značajno nadmašuje onu iz 2008. godine. Prema tome, Trampova administracija savršeno razumije dubinu problema, a ako odmah ne pokrene finansijsko tržište, onda će do novembra rejting trenutnog predsjednika pasti na nulu. Drugo, sav taj novac biće na istom mjestu kao i sav prethodni, u bankama i vrijednosnim papirima. Godine 2008-2009. jasno su pokazale kako se to događa u zemlji u kojoj je oko 60 odsto stanovništva nekako povezano s berzama i to danas ne može biti drugačije. Realni sektor privrede dobiće izuzetno malo, a kočnice od uvođenja karantinskih mjera od strane pojedinih država i teritorija ostaće na snazi još dugo, barem do kraja ljeta.

Treće, optimizam od programa „kvantitativnog popuštanja“ (QE) može vrlo brzo nestati. Od utorka, prema Blumbergu, samo 15 dionica S&P 500, ili samo tri odsto cjelokupnog referentnog indeksa, ostalo je pozitivno na tržištu. Tokom cijelog prošlog mjeseca su dionice svih ostalih kompanija, tačnije njih 485, bile u „crvenom”. Da biste shvatili što zabrinjava Blumberga, dovoljno je bilo pogledati visokotehnološku američku ikonu „Teslu“. Nakon zatvaranja tržišta u utorak, stopa se zaustavila na 430,2 dolara po dionici, što znači da ulagači više ne vjeruju „Svetom Ilonu“. Takva je slika ista za sve visokotehnološke kompanije u Sjedinjenim Državama, a banke i finansijske organizacije sada žele povraćaj ulaganja i ne zanima ih proizvodnja.

Kriptovalute su takođe porasle. Bitkoin je u utorak porastao za više od osam odsto. Ostale su skočile za oko četiri odsto. Zlato i paladijum su blago porasli, a ostali indeksi su crveni za dva odsto ili više. Ovo je užasan prizor za američku upravu i FED. Program QE-5 počinje vraćati dolar u domovinu, što znači da će ostale valute oslabjeti, ali to nije dobro za američku ekonomiju. Evro je pao za više od 1,5 odsto, iako i u evrozoni trenutno stoji puno pitanja. Na primjer, italijanske vlasti već su najavile da će im trebati najmanje 700 milijardi evra za oporavak od karantina, ali sama Italija ima samo 100 milijardi za to i očito je da će za manjak moliti ECB i MMF.

A sada najvažnije. Naime, Trampova administracija tvrdoglavo tvrdi kako je ovaj zli koronavirus toliko osakatio američku ekonomiju. Činjenicu da su se problemi počeli pojavljivati još u avgustu i septembru prošle godine uopšte nikome ne smeta. „Za sve je kriv Vuhan i za sve su krivi prokleti kineski komunisti“, retorika je koju slušamo danima. Specifičnost ove krize je što tržište jednostavno nije primijetilo pad stope Feda i sve se počelo doživljavati kao nerazumni optimizam. Sada nema optimizma. Berze su „zvonile“ u ponedjeljak, odnosno zaustavile prodaju, nakon vijesti o smanjenju stope na nulu. Otkad se ovaj balon počeo naduvavati, svima je bilo jasno da prije ili kasnije mora i pući. Ne možete beskonačno veštački pumpati vrijednost dionica. Prije ili kasnije tržište bi se ionako srušilo, a onda je stigla prekrasna pandemija. Baš u pravo vrijeme.

Pokušajte razmišljati logično, ili barem bez emocija. Kako Fejsbuk Marka Cukerberga može koštati više od naftnog giganta s dokazanim hiljadama milijardi dolara vrijednim rezervama. Ali to je način na koji „funkcionišu“ berze, sa svojom nevidljivom rukom koja „reguliše“ sve i svašta. „Vrlo je zanimljivo hoće li Trampova injekcija uspjeti zaustaviti dalji pad. Centralne banke gotovo da i nemaju rezerve, jer posljednja dva smanjenja stopa nisu učinila ništa da zaustave prodaju“, kaže Rendi Svon, direktor i menadžer investicionog portfelja Svon global. „U finansijskom smislu smo se zadužili i našli u vrlo slaboj poziciji“, dodao je Svon, koji takođe predviđa da bi S&P 500 mogao kratkoročno pasti za 2 000 bodova, ali bi to otprilike odgovaralo nivoima na berzi do 2015. godine. Kao što vidite, stručnjaci su obeshrabreni. Međutim, dan je još dug i čekamo nove vijesti koje se nekima sigurno neće svidjeti.

KORONAVIRUS ŠTETI, ALI TO NIJE GLAVNI RAZLOG PROPASTI
Oni koji i dalje govore samo i isključivo o koronavirusu, njima je beskorisno išta pojašnjavati. Oni kategorički odbijaju znati da ako je 1980. godine 91 odsto svih međunarodnih transakcija prolazilo kroz nagodbe u dolaru, a u 2018. oko 40 odsto, onda to pomalo podsjeća na vrlo legendarnu „karticu“. Zli jezici kažu da, prema rezultatima trenutne krize, ta brojka može pasti ispod 30 odsto. A 30 odsto više nije hegemonija, to je neka sramota! Međutim, ne možete slušati kojekakve „agente ruskog ili kineskog uticaja“, već Amerikance.

„SAD su već u recesiji. Zaista je to ozbiljna javno zdravstvena kriza, koja je zauzvrat smanjila potražnju potrošača”, rekao je prošlog petka Hari Kon, bivši direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća i dodao kako „berze procjenjuju ovu nesigurnost”. Alan Binder, bivši potpredsjednik Federalnih rezervi, proteklog dana je na sličan način rekao za Si-En-Bi-Si da je privreda vjerovatno već u recesiji. „Ne bih se iznenadio ako, gledajući na podatke, bude odlučeno da je recesija započela u martu“, rekao je Binder.

Naravno, na te američke navijače uopšte ne morate obraćati pažnju, pogotovo jer Tramp odiše optimizmom, ali on još mora izaći na birališta. Niko ne zna šta će biti sutra, pa zašto se gnjaviti. Međutim, dan je započeo epski. Ovako izgleda prava finansijska kriza, ali u Americi to niko ne želi priznati.

Photo by David McBee from Pexels
standard.rs, logicno.com